U današnjem postu vam donosimo ispovijest jedne djevojke koja je poželila da to podijeli u javnosti, a njenu ispovijest vam prenosimo u cijelosti.

 

 

Muslimanka sam i volim svoju vjeru mnogo, ali sam odlučila da se udam za prelijepog, zgodnog i pametnog čovjeka koji nije iste vjere kao ja, već je on pravoslavac. Međutim, moji roditelji kada su to čuli, oni to nisu htjeli da prihvate, nisu željeli da pričaju sa mnom dugo dugo godina, jer kako oni kažu taj je čovjek druge vjere. Ali, ja to nikada nisam gledala niti me je to zanimali, uvijek su ga vrijeđali ali on je samo šutio na to njihovo, još je znao reći kako treba da ih zovem da nam dođu u goste, jer opet je imao neko poštovanje prema njima.

 

 

Ponovno sada imam komunikaciju sa svojim roditeljima, a u braku sam sa ovim čovjekom već 10 godina a oni ga nikada nisu još uvijek nazvali zetom, nego to je za njih onaj druge vjere. Samo ono što moram da kažem da svako od nas vjeruje u svoje, ali mi savršeno vjerujemo u naš brak i našu ljubav, i to je ono što je najviše bitno od svega. Jučer me je majka nazvala i rekla da moj muž, što je druge vjere, kako ga zovu pošto on radi na jednom fakultetu da pomogne njenoj jednoj rodici, da ona upiše fakultet, i moj je muž pristao, ali ja sam rekla da neće i prenijela sam majci, jer ako im nije on zet neće im ni pomagati, neka se snalaze sami…” – Kakvo je vaše mišljenje o ovome?